Problem seksizma u školi značajna je tema s kojom bi se roditelji trebali dobro upoznati. Utječe na razvoj, učenje i opću dobrobit djece. Kada se seksizam prakticira, učenici će biti nepravedno tretirani ili diskriminirani zbog spola. To rezultira razlikama i lošim iskustvima u obrazovanju. Iako je seksizam u školama prikriven ili suptilan, roditeljima, pa čak i učiteljima, postaje teško prepoznati ga. Ipak, može imati razorne dugoročne posljedice.
Ovaj članak opisuje aspekte seksizma u školama, njegovu važnost, kao i kako roditelji mogu osigurati da se on identificira i riješi. Ovo znanje omogućit će roditeljima da se zalažu za jednako obrazovanje i pomoć svojoj djeci da rastu i budu samouvjerena u svemu.
Postoji li seksizam u školama doista?
Seksizam u školama je činjenica i raširen problem, iako ga ne mogu svi obavijest . Obično se javlja u malim oblicima koje se mogu ignorirati. Seksizam također nije stvar otvorene diskriminacije, već se manifestira u stavovima, pretpostavkama i svakodnevnim interakcijama između učenika, nastavnika i osoblja.
Postoje brojne studije koje su prikazale seksizam kao duboko ukorijenjen u školskim postavke . Kao ilustraciju, istraživanje provedeno sindikat UNISON i feminističke skupine u Ujedinjenom Kraljevstvu (2024.) otkrile su da se seksističke i uznemirujuće prakse vrlo često događaju u školama. Velik broj školskih pomoćnih djelatnika tvrdio je da je redovito svjedočio seksualnom uznemiravanju. Djevojčice su izložene neželjenim fizičkim kontaktima, neljubaznim primjedbama i marginalizirane su većinom školskih aktivnosti. Takve su situacije toliko uobičajene da ih učenici i osoblje doživljavaju kao redovite ili jednostavno kao školski život. Seksizam slobodno igra ulogu u ovoj normalizaciji.



Seksizam može na neki način utjecati i na dječake i na djevojčice. Žene imaju tendenciju objektivizirati djevojčice i očekivati manje od njih u školi. Dječaci su pod pritiskom da se pridržavaju uskih pojmova muževnosti, što može ograničiti njihovu sposobnost izražavanja emocija i potaknuti agresiju. Ove rodne vrijednosti započinju u ranoj dobi i utječu na način na koji djeca doživljavaju sebe i druge. Svijest da se seksizam javlja u brojnim manje očitim, uobičajenijim oblicima prvi je korak koji roditelji mogu napraviti kako bi bili svjesni s čime se njihova djeca mogu suočavati.
Uobičajeni primjeri seksizma u školama
Roditelji bi trebali imati konkretne primjere što seksizam znači u školama kako bi zaštitili djecu. Učitelji i roditelji trebali bi pratiti učionice zbog rodnih stereotipa i nepravednog postupanja.
Ostanite povezani, ostanite proaktivni!
Spolni stereotipi u učionici.
Rodni stereotipi su strogi koncepti o tome kako bi muškarci i žene trebali biti ili što bi trebali činiti. Postoji tendencija korištenja tih stereotipa u školskom okruženju za diktiranje nastave, pa čak i načina na koji se učenici međusobno odnose.



Na primjer, učitelji mogu nehotice poticati dječake da uče matematiku, prirodne znanosti i preuzimaju vodeće pozicije. Učitelji mogu gurati djevojčice prema predmetima poput jezika, umjetnosti i odgojnih uloga. To je vidljivo u načinu na koji učitelji hvale učenike ili ih zovu tijekom nastave.
Drugi izvori stereotipa prema djeci su vršnjaci i školska kultura. Primjedbe poput "dječaci nikad ne plaču" ili "djevojčice nisu dobre u matematici" tipične su, pa čak i bolne. Djeca se ne mogu izraziti ili čak istražiti nove stvari koristeći takva uvjerenja. Prema istraživanju koje je 2024. godine proveo UNISON, ovi stereotipi svakodnevno utječu na učenike. Škole obično hvale dječake zbog natjecateljskog duha, a djevojčice zbog urednosti ili nježnosti.
Dispa ocijeni tretman u školama
Nejednak tretman u školama odnosi se na činjenicu da se prema učenicima postupa nejednako ili se prema njima nejednako postupa zbog njihovog spola. Učitelji često dječacima daju blaže kazne za remetilačko ponašanje. Škole mogu spriječiti djevojčice da preuzimaju određene uloge ili aktivnosti bez objašnjenja zašto.
Drugi učitelji odobravaju seksizam ili seksističko ponašanje umjesto da se bave takvim postupcima. Ponekad se djevojčice nepravedno okrivljuju za privlačenje neželjene pažnje dječaka. Dječaci koji se ne uklapaju u muške stereotipe su maltretirani ili im se govori da "budu muškarci". To licemjerje šteti i dječacima i djevojčicama.
Učinci seksizma na učenike
Utjecaj seksizma na učenike u školi ozbiljan je za mentalno blagostanje djece te njihovo obrazovanje i socijalne vještine.
Psihološki učinci
Učenici koji se suočavaju sa seksističkim ponašanjem često pate od niskog samopoštovanja i emocionalne nevolje. Djevojke koje postanu žrtve uznemiravanja ili kontinuiranih rodnih predrasuda osjećaju tjeskobu i nesigurnost. Možda se ne osjećaju sigurno ili dobrodošlo u školi, a to je destruktivno za njihovo mentalno blagostanje.



Dječaci su pod pritiskom da se ponašaju na restriktivan način. Društvo ih etiketira kao grube, natjecateljski nastrojene i bezosjećajne. To potiskuje njihove ljudske emocije i može pojačati agresiju ili depresiju.
Istraživanja povezuju seksističko školsko okruženje s višim ocijeni depresije, anksioznosti i poremećaja prehrane, posebno među djevojčicama. Ti utjecaji su dugotrajni jer utječu na mlade čak i u odrasloj dobi.
Akademski uspjeh
I dječaci i djevojčice žrtve su seksizma koji negativno utječe na njihov akademski uspjeh. Djevojčice se često obeshrabruju od bavljenja STEM predmetima poput matematike i znanosti, što uzrokuje nedostatak interesa ili niži uspjeh. Dječaci možda ne žele studirati stvari koje se smatraju previše ženstvenima iz straha od ismijavanja.
Učitelji mogu češće prozivati dječake u razrednim raspravama, prekidati djevojčice ili ne uočavati akademske sposobnosti djevojčica. Takve predrasude smanjuju razinu sudjelovanja i motivaciju djevojčica.
Društvene posljedice
Problem seksizma utječe na odnose učenika i njihov društveni razvoj. Također informira djecu da je nejednakost u redu. Kontinuirana pristranost može navesti djevojčice da vjeruju da su manje sposobne ili cijenjene. Dječaci mogu pretpostaviti da im treba više moći ili da su superiorniji. Rezultat ove dinamike je nepoštovanje, loši prijatelji i maltretiranje. Mehanizmi suočavanja žrtava seksističkog ponašanja uključuju socijalnu izolaciju.



Je li biti seksist ilegalno?
Da. Školska seksistička praksa često je kriminalna jer postoje zakoni koji štite učenike od diskriminacije.
Naslov IX Amandmana na obrazovanje iz 1972. godine primarni je zakon u Sjedinjenim Državama protiv spolne diskriminacije u školama koje primaju savezna sredstva. Pojašnjava da se nijedan učenik ne smije izostaviti ili čak drugačije tretirati zbog svog spola. To obuhvaća sve akademske procese, a škole moraju brinuti o učenicima od seksualnog uznemiravanja i napada.
Naslov IX također se proširuje kako bi uključio rodni identitet i seksualnu orijentaciju te nadilazi biološki spol. Škole moraju biti odgovorne u rješavanju pritužbi. Osveta protiv podnositelja pritužbi je kazneno djelo. Nepoštivanje politika iz Naslova IX može dovesti do istraga, tužbi i gubitka saveznog financiranja.
Državno zakonodavstvo je dodatak saveznim propisima koji jačaju zaštitu od diskriminacije na temelju spola. Pojedine države mogu imati druge politike u vezi s uznemiravanjem, maltretiranjem ili rodnom jednakošću.
Škole bi također trebale osigurati da zaposlenici nisu seksualno diskriminirani. To je protuzakonito jer neuspjeh u razvijanju sigurnog okruženja za učenje i rad predstavlja kršenje zakona. Zakoni i politike o antiseksizmu, osposobljavanju zaposlenika i pravilnom izvještavanju nužni su kako bi se osiguralo da škole poštuju zakon.
Kako prepoznati i riješiti problem seksizma u školama?
Početna obrana od seksizma je koliko su roditelji proaktivni u životu svog djeteta. Trebali bi biti svjesni i budni.
Važno je da roditelji slušaju djecu i ostanu u otvorenoj komunikaciji s njima u vezi s njihovim školskim danom kako bi mogli prepoznati probleme kod svoje djece. Roditelji bi trebali pitati djecu kako se prema njima ponašaju, što kažu učitelji i osjećaju li se sigurno u školi.
Potražite znakove upozorenja:
- Povlačenje ili tuga
- Nepohađanje nekih predavanja ili aktivnosti.
- Pritužbe na nepravedna pravila ili postupanje.
Roditelji mogu koristiti alate za praćenje kao što su FlashGet Kids za dodatnu zaštitu od online seksizma ili maltretiranja. Cenzuriraju seksistički ili neprikladan materijal na internetu i prate online prakse djece. To pomaže u stvaranju sigurnijeg i pozitivnijeg okruženja za online učenje.



Roditelji bi trebali redovito razgovarati o rodnoj ravnopravnosti i poštovanju kod kuće. Obrazovanje djece o razbijanju stereotipa i prijateljstvu potaknut će zdravo razmišljanje.
Zagovaranje je važno:
- Raspitajte se u školama što poduzimaju kako bi spriječili seksizam i kako provode politike seksizma.
- Zahtijevajte da osoblje prođe obuku o rodnoj ravnopravnosti i sprječavanju uznemiravanja.
- Prijavite incidente i poduzmite odgovarajuće mjere.
- Stvoriti matične organizacije za pomoć pri široj kulturnoj transformaciji.
Prava promjena događa se kada roditelji i škole surađuju na temelju pravednosti i međusobnog poštovanja.
Zaključak
Seksizam u školi je ozbiljan problem koji ima dalekosežne negativne posljedice. Štetan je za mentalno blagostanje, akademski uspjeh kao i društveni razvoj učenika. Roditelji moraju prepoznati različite oblike seksizma kako bi zaštitili svoju djecu.
Zakoni poput Naslova IX postoje kako bi se borili protiv rodne diskriminacije. Međutim, borba protiv seksizma zahtijeva svijest, budnost i aktivno sudjelovanje i roditelja i učitelja. Također, novi praktični alati poput FlashGet Kids pružiti obiteljima metode sigurnog učenja.
Roditelji i škole mogu zajednički stvoriti uvjete u kojima će svaki učenik uspjeti. Najbolje je prepoznati seksizam u njegovim početnim fazama i poduzeti odlučne mjere za uklanjanje diskriminacije i razvoj poštovanja prema svim učenicima.
Pitanja
Da. Dječaci su prisiljeni slijediti muške stereotipe koji ograničavaju njihovo emocionalno izražavanje. Seksizam je ograničenje koje ograničava oba spola nametanjem štetnih uloga.
Da. Naslov IX i povezani zakoni dopuštaju pravne mjere ako škole ignoriraju ili pogrešno postupaju s prijavama seksizma.
Seksizam počinje u ranoj dobi, a škole obično imaju društvene predrasude. Škole su među najvažnijim mjestima za suočavanje i smanjenje seksističkih stavova.




